Mogu li piti ili kuhati s vrućom vodom iz slavine? Koji su potencijalni problemi s korištenjem vruće vode iz bojlera kod kuće?
Mnogi se ljudi pitaju je li sigurno piti ili kuhati s vrućom vodom iz slavine, posebno kada im je vruća voda brzo potrebna i ne žele čekati kuhalo za vodu ili štednjak. Međutim, korištenje vruće vode iz slavine za piće ili kuhanje možda nije dobra ideja, jer može predstavljati određene zdravstvene rizike i utjecati na okus i kvalitetu vaše hrane. U ovom članku objasnit ćemo odakle dolazi vruća voda iz slavine, zašto može biti nesigurna za piće, koje onečišćujuće tvari može sadržavati i zašto ne biste trebali kuhati s njom.
Odakle dolazi vruća voda iz slavine?
Vruća voda iz slavine nije isto što i hladna voda iz slavine koja je zagrijana. Vruća voda iz slavine dolazi iz zasebnog izvora, obično bojlera ili bojlera, koji pohranjuje i zagrijava vodu za kućnu upotrebu. Ovisno o vrsti i starosti bojlera ili bojlera, voda se može zagrijavati električnom energijom, plinom, uljem ili solarnom energijom. Bojler ili bojler također može imati spremnik ili biti bez spremnika, što znači da zagrijava vodu po potrebi.
U nekim većim zgradama ili gradovima, topla voda iz slavine može dolaziti iz sustava centralnog grijanja koji distribuira toplu vodu u više jedinica ili zgrada. Ovaj sustav može koristiti veliki bojler, toplinsku pumpu, geotermalni izvor ili kogeneracijsko postrojenje za zagrijavanje vode. Voda se zatim može pohraniti u veliki spremnik ili cirkulirati kroz mrežu cijevi.
Zašto je voda iz slavine iz bojlera ili kotla nesigurna za piće?
Voda iz slavine iz bojlera ili kotla može biti nesigurna za piće iz nekoliko razloga. Prvo, voda možda nije tretirana ili filtrirana tako dobro kao hladna voda iz slavine, što znači da može sadržavati više bakterija, virusa, parazita ili drugih mikroorganizama koji mogu uzrokovati bolesti. Drugo, voda može biti izložena višim temperaturama i tlakovima, što može uzrokovati ispiranje metala, kemikalija ili minerala iz cijevi, spojnica ili samog bojlera ili bojlera. Ti se onečišćujući tvari mogu s vremenom nakupljati u vodi i utjecati na njezin okus, miris, boju i sigurnost. Treće, voda može stagnirati u spremniku ili cijevima, posebno ako se bojler ili bojler ne koristi često ili je postavljen na nisku temperaturu. To može stvoriti povoljno okruženje za rast štetnih bakterija, poput legionele, koja može uzrokovati ozbiljnu infekciju pluća zvanu legionarska bolest.
Voda iz slavine iz sustava centralnog grijanja također može biti nesigurna za piće iz sličnih razloga. Osim toga, voda se može miješati s aditivima, kao što su inhibitori korozije, sredstva protiv smrzavanja ili biocidi, koji se koriste za zaštitu sustava od oštećenja ili kontaminacije. Ovi aditivi možda nisu prikladni za ljudsku konzumaciju i mogu imati štetne učinke na zdravlje.
Koje onečišćujuće tvari može sadržavati vruća voda iz bojlera ili bojlera?
Vruća voda iz bojlera ili bojlera može sadržavati različite onečišćujuće tvari, ovisno o izvoru i kvaliteti vode, vrsti i stanju vodovodnog sustava te postavkama i održavanju bojlera ili bojlera. Neki od uobičajenih onečišćujućih tvari koje se mogu naći u vrućoj vodi su:
- Olovo: Olovo je otrovni metal koji može uzrokovati oštećenje mozga, živčanog sustava, bubrega i krvnih stanica. Olovo se može ispuštati iz starih cijevi, lema, slavina ili armatura koje sadrže olovo, posebno kada je voda kisela ili vruća. EPA kaže da ne postoji sigurna razina olova i preporučuje da razina olova u vodi za piće bude ispod 15 dijelova na milijardu (ppb).
- Bakar: Bakar je metal koji je neophodan za ljudsko zdravlje, ali previše bakra može uzrokovati mučninu, povraćanje, proljev, grčeve u želucu, oštećenje jetre i zatajenje bubrega. Bakar se može ispuštati iz bakrenih cijevi, armatura ili ventila, posebno kada je voda kisela ili vruća. EPA preporučuje da razina bakra u vodi za piće bude ispod 1,3 dijela na milijun (ppm).
- Željezo: Željezo je metal koji je također bitan za ljudsko zdravlje, ali previše željeza može uzrokovati želučane tegobe, zatvor ili hemokromatozu, stanje koje uzrokuje nakupljanje viška željeza u organima. Željezo se može ispuštati iz željeznih cijevi, spremnika ili bojlera, posebno kada je voda kisela ili vruća. EPA preporučuje da razina željeza u vodi za piće bude ispod 0,3 ppm.
- Mangan: Mangan je metal koji je također bitan za ljudsko zdravlje, ali previše mangana može uzrokovati neurološke probleme, poput tremora, grčeva mišića ili simptoma sličnih Parkinsonovoj bolesti. Mangan se može ispuštati iz manganskih cijevi, spremnika ili bojlera, posebno kada je voda kisela ili vruća. EPA preporučuje da razina mangana u vodi za piće bude ispod 0,05 ppm.
- Cink: Cink je metal koji je također neophodan za ljudsko zdravlje, ali previše cinka može uzrokovati mučninu, povraćanje, proljev ili smanjenu imunološku funkciju. Cink se može ispuštati iz cinkovih cijevi, spojnica ili bojlera, posebno kada je voda kisela ili vruća. EPA preporučuje da razina cinka u vodi za piće bude ispod 5 ppm.
- Klor: Klor je kemikalija koja se koristi za dezinfekciju vode i ubijanje bakterija i drugih patogena. Međutim, klor također može reagirati s organskom tvari u vodi i stvarati nusprodukte dezinfekcije, poput trihalometana (THM) i halooctene kiseline (HAA), koji mogu uzrokovati rak, oštećenje jetre ili reproduktivne probleme. Klor također može isparavati iz vruće vode i uzrokovati iritaciju očiju, nosa, grla ili kože. EPA preporučuje da razina klora u vodi za piće bude ispod 4 ppm, a razine THM-ova i HAA-a ispod 0,08 ppm odnosno 0,06 ppm.
Nitrati: Nitrati su spojevi koji nastaju razgradnjom tvari koje sadrže dušik, poput gnojiva, životinjskog otpada ili kanalizacije. Nitrati mogu kontaminirati vodu iz poljoprivrednog otjecanja, septičkih sustava ili industrijskog otpada. Nitrati mogu uzrokovati methemoglobinemiju, stanje koje smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik, ili stvaranje nitrozamina, proces koji pretvara nitrate u kancerogene spojeve. Nitrati također mogu ometati funkciju štitnjače i uzrokovati gušavost ili hipotireozu. EPA preporučuje da razina nitrata u vodi za piće bude ispod 10 ppm.
- Arsen: Arsen je metaloid koji je prirodno prisutan u nekim stijenama i tlu. Arsen može kontaminirati vodu rudarskim, talioničkim ili industrijskim aktivnostima ili erozijom prirodnih naslaga. Arsen može uzrokovati kožne lezije, rak, kardiovaskularne bolesti, dijabetes ili neurološke probleme. EPA preporučuje da razina arsena u vodi za piće bude ispod 10 ppb.
- Radon: Radon je radioaktivni plin koji nastaje raspadanjem uranija i radija u Zemljinoj kori. Radon može kontaminirati vodu iz podzemnih izvora ili iz pukotina u cijevima ili bojleru. Radon može uzrokovati rak pluća, posebno kada se udiše iz zraka ili pare. EPA preporučuje da razina radona u vodi za piće bude ispod 4000 pCi/L.
Topla voda iz sustava centralnog grijanja može sadržavati neke od istih onečišćujućih tvari kao i voda iz bojlera ili bojlera, kao i neke dodatne, kao što su:
- Sredstva protiv smrzavanja: Sredstva protiv smrzavanja su kemikalije koje se dodaju vodi kako bi se spriječilo smrzavanje po hladnom vremenu. Neka uobičajena sredstva protiv smrzavanja su etilen glikol, propilen glikol ili metanol. Sredstva protiv smrzavanja mogu biti otrovna za ljude i životinje, uzrokujući simptome poput mučnine, povraćanja, glavobolje, vrtoglavice, kome ili smrti. Sredstva protiv smrzavanja također mogu oštetiti bubrege, jetru ili živčani sustav. EPA nema specifičan standard za sredstva protiv smrzavanja u vodi za piće, ali savjetuje da ih treba izbjegavati ili svesti na najmanju moguću mjeru.
- Inhibitori korozije: Inhibitori korozije su kemikalije koje se dodaju u vodu kako bi zaštitile cijevi, spojnice ili bojler od hrđanja ili korozije. Neki uobičajeni inhibitori korozije su fosfati, silikati ili polifosfati. Inhibitori korozije mogu biti bezopasni ili korisni za ljude, jer mogu spriječiti ispiranje metala ili minerala iz vodovodnog sustava. Međutim, neki inhibitori korozije također mogu uzrokovati kamenac, začepljenje ili smanjeni protok vode. EPA nema specifičan standard za inhibitore korozije u vodi za piće, ali savjetuje da se koriste na odgovarajući način i redovito prate.
- Biocidi: Biocidi su kemikalije koje se dodaju u vodu kako bi ubile ili spriječile rast bakterija, algi, gljivica ili drugih mikroorganizama koji mogu kontaminirati sustav ili uzrokovati stvaranje biofilma. Neki uobičajeni biocidi su klor, brom, jod ili kvaternarni amonijevi spojevi. Biocidi mogu biti učinkoviti ili potrebni za sprječavanje širenja bolesti ili infekcija, poput legionarske bolesti. Međutim, neki biocidi mogu biti i štetni ili nadražujući za ljude, uzrokujući simptome poput osipa na koži, iritacije oka, respiratorne probleme ili alergijske reakcije. Biocidi također mogu reagirati s drugim tvarima u vodi i stvarati otrovne ili kancerogene nusprodukte. EPA nema specifičan standard za biocide u vodi za piće, ali savjetuje da ih treba koristiti štedljivo i sigurno.
Napomena: Kao referencu za ograničenja onečišćujućih tvari u vodi koristimo US EPA (Agencija za zaštitu okoliša), ali EU i WHO nude slične smjernice.
Zašto ne možete kuhati s vrućom vodom?
Kuhanje s vrućom vodom se ne preporučuje jer može utjecati na okus i kvalitetu hrane, kao i na vaše zdravlje. Neki od razloga zašto ne biste trebali kuhati s vrućom vodom su:
- Vruća voda može sadržavati više onečišćujućih tvari od hladne vode, kao što smo gore spomenuli. Ovi kontaminanti mogu promijeniti okus, boju, teksturu ili nutritivnu vrijednost vaše hrane ili uzrokovati trovanje hranom ili druge bolesti. Na primjer, vruća voda može uzrokovati gorak ili metalan okus čaja ili kave, kašastu ili ljepljivu rižu ili tjesteninu, ili gubitak boje ili vitamina od povrća.
- Vruća voda možda nije dovoljno vruća da ubije sve bakterije ili patogene koji mogu biti prisutni u vodi ili hrani. To može povećati rizik od infekcija koje se prenose hranom, posebno kod sirove ili nedovoljno kuhane hrane, poput jaja, mesa, peradi ili morskih plodova. FDA preporučuje da temperatura vode za kuhanje bude najmanje 71°C (160°F) za većinu namirnica i 74°C (165°F) za perad.
- Vruća voda možda neće kipjeti kada teče iz slavine, čak i ako se čini da se pari. To može utjecati na vrijeme kuhanja i stupanj pečenosti vaše hrane, kao i na sigurnost vaše hrane.
Zanimljivosti o kuhanju s vrućom vodom iz slavine
Vruća voda iz slavine uništava vašu tjesteninu
- Jeste li znali da korištenje vruće vode iz slavine za pripremu tjestenine može je učiniti kašastom ili ljepljivom? To je zato što vruća voda može otopiti više škroba iz tjestenine nego hladna voda, što rezultira ljepljivom teksturom. Kako biste to izbjegli, uvijek biste trebali koristiti hladnu vodu za kuhanje tjestenine i dodati malo soli kako biste spriječili lijepljenje tjestenine. ⁴⁴
Gwyneth Paltrow (Glumica i guru životnog stila) kuha s vrućom vodom iz slavine
U videu objavljenom na njezinom YouTube kanalu 2019. godine, Paltrow pokazuje kako napraviti vegansku juhu od gljiva koristeći vruću vodu iz slavine. Kaže da koristi vruću vodu jer štedi vrijeme i energiju te da se ne brine o kvaliteti vode jer ima filter. Međutim, neki su je gledatelji kritizirali zbog korištenja vruće vode iz slavine, rekavši da je nesigurna i nezdrava.
Zaključak o tome zašto ne biste trebali koristiti vruću vodu iz slavine za piće ili kuhanje
Zaključno, pijenje ili kuhanje s vrućom vodom iz slavine nije dobra ideja, jer može predstavljati određene zdravstvene rizike i utjecati na okus i kvalitetu hrane. Vruća voda iz slavine može dolaziti iz bojlera ili bojlera ili sustava centralnog grijanja, koji možda ne tretira ili filtrira vodu jednako dobro kao hladna voda iz slavine.
Vruća voda iz slavine može sadržavati i više onečišćujućih tvari, poput metala, kemikalija, minerala ili mikroorganizama, koji se mogu iscuriti iz vodovodnog sustava ili bojlera ili bojlera, ili se mogu dodati u vodu kako bi se sustav zaštitio od oštećenja ili onečišćenja. Ti se onečišćujući tvari mogu s vremenom nakupljati u vodi i utjecati na njezinu sigurnost, okus, miris, boju i nutritivnu vrijednost.
Vruća voda iz slavine također možda nije dovoljno vruća ili kipuća da ubije sve bakterije ili patogene koji mogu biti prisutni u vodi ili hrani, što povećava rizik od infekcija koje se prenose hranom.
Stoga je uvijek sigurnije koristiti hladnu vodu iz slavine za piće ili kuhanje i zagrijati je na odgovarajuću temperaturu pomoću kuhala za vodu, štednjaka, mikrovalne pećnice ili štednjaka. Na taj način možete osigurati da je voda sigurna, čista i prikladna za vaše potrebe.
